Vrste osiguranja


Dobrovoljna i obavezna osiguranja

 

Istorija osiguranja seže daleko u prošlost, čak u 3000. godinu prije nove ere. Tada su zabilježeni prvi oblici osiguranja, koje susrećemo u praksi trgovaca, pomoraca, koji su još tada shvatili da su izloženi opasnosti i riziku od velike štete. Shvatajući da neće moći sami nadoknaditi gubitak prouzrokovan štetom koju bi eventualno pretrpjeli, oni se solidarišu i organizuju neku vrstu osiguranja. Dakle, oni su sami prepoznali potrebu da podijele rizik i da se osiguraju, kako bi se finansijski zaštitili od nepovoljnih događaja.

Jednako kako su ljudi milenijumima prije shvatali važnost i potrebu da osiguraju svoje vrijednosti, u savremenom dobu je ta potreba još izraženija. Mnogo je stvari u našim životima koje su nama vrijedne, a osiguranje je jedan od načina zaštite tih vrijednosti.

Odluku o tome šta je nama lično vrijedno i šta bismo željeli da zaštitimo donosimo sami, pa je i osiguranje po pravilu dobrovoljno.

Postoje i slučajevi kada država procjenjuje da je određena vrsta osiguranja izuzetno važna za zaštitu šire društvene zajednice, pa ona zato donosi odluku da su pojedine vrste osiguranja obavezne. Primjer za to su svima nama dobro poznata auto-osiguranja. Da biste smjeli koristiti motorno vozilo, prilikom registracije vozila obavezno zaključujete polisu osiguranja od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima, koje nastanu upotrebom motornog vozila.

Još neki primjeri obaveznih vrsta osiguranja su: osiguranje putnika u javnom saobraćaju, osiguranje vazduhoplova za štete trećim licima, osiguranje vlasnika brodica na motorni pogon, osiguranje vlasnika opasnih materija koje se prevoze, osiguranje od odgovornosti revizora, aktuara, posrednika osiguranja i dr.

 

Osiguranja imovine i osiguranje lica

 

Osnovna postavka, kada je riječ o razlici ove dvije vrste osiguranja, jeste da se kod osiguranja imovine rizik odnosi na stvari i imovinu, i taj rizik je procjenjiv u novcu. Osiguranje se isplaćuje samo u visini iznosa koji pokriva štetu. Važno je naglasiti da ovo pravo možete ostvariti samo u slučaju ako u momentu nastanka rizičnog događaja niste imali interes da šteta nastane.

Kod osiguranja lica, rizik je vezan za život, zdravlje i tjelesni integritet ugovarača osiguranja. Razlika od osiguranja imovine, ovdje je u tome što se korisniku osiguranja isplaćuje ugovorena suma, a ne naknada iz osiguranja koja se utvrđuje prema visini nastale štete. Takođe, razlika između ove dvije vrste osiguranja je i u tome što se kod osiguranja lica ne utvrđuje postojanje materijalnog interesa u vrijeme nastanka osiguranog slučaja.